Održana je treća radionica u sklopu projekta FoRESisT pod nazivom „Škola u drmunu“. Sudionici radionice bili su nastavnici i učenici naše škole, odnosno učenici 6. a i 6. b razreda. Radionica je provedena u dva dijela – teorijskom i praktičnom.
Teorijski dio održan je 25. veljače u kabinetu biologije OŠ Malinska-Dubašnica. Nastavnicima i učenicima predstavljen je projekt FoRESisT te rezultati analiza provedenih u sklopu projekta. Kroz predavanje su učenici upoznati s biološkom raznolikošću lokalnog područja te s održivim tradicijskim praksama gospodarenja koje su pridonijele nastanku tog vrijednog krajolika i ključne su za njegovo očuvanje.
Tijekom održavanja teorijskog dijela u hodnicima škole bile su izložene ilustracije nastale u suradnji Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci i Dubašnica d.o.o. Ilustracije prikazuju fenomene agrobioraznolikosti i bioraznolikosti otoka Krka te će trajno krasiti školske prostore.
Praktični dio radionice održan je 26. veljače u drmunu, gdje su učenici imali priliku uživo vidjeti i doživjeti ono o čemu su prethodnog dana učili. Terenska nastava obuhvatila je posjet različitim staništima uključenima u pilot-aktivnosti projekta FoRESisT. Učenici su posjetili šume hrasta medunca, lokve i pašnjake – izuzetno vrijedna staništa koja doprinose ukupnoj bioraznolikosti područja, ali i koristima za lokalnu zajednicu. Upoznali su se s biljnim i životinjskim vrstama, poslušali priče o njihovom nastanku i načinima održavanja tih vrijednih ekosustava te saznali koje im prijetnje danas ugrožavaju opstanak.
Također su razgledali vrijedne kulturne spomenike – stoljećima stare suhozide i gromače, kao i srednjovjekovnu crkvicu, koji svjedoče o dugoj i bogatoj povezanosti čovjeka i prostora.
Prisjetimo se:
Drmun je suhozidom ograđen šumski pašnjak kojim se u Dubašnici planski i dugoročno upravljalo kako bi se očuvao kroz generacije. Njegovo korištenje temeljilo se na lokalnom znanju, jasno definiranim pravilima i poštovanju prirodnih ciklusa, s ciljem očuvanja prirodnih resursa i ravnoteže između čovjeka i okoliša. Naziv drmun potječe od grčke riječi drymon (hrastova šuma), a u lokalnom se kontekstu odnosi ponajprije na hrastovu šumu namijenjenu pridobivanju drva i ispaši.
Ovaj je krajolik nastajao postupno, generacijama, zahvaljujući znanju, iskustvu i pravilima zajednice. Ljudi su znali kada orezivati stabla, kada pustiti stoku na ispašu, kako čuvati vodu te kako graditi zidove od lokalno dostupnog kamena, održavajući pritom osjetljivu ravnotežu u okolišu.
Dok su čovjekove aktivnosti u drmunu bile vođene znanjem i jasno utvrđenim pravilima, doprinosile su očuvanju i povećanju bioraznolikosti, umjesto njezinu narušavanju. Upravo to Dubašnicu razlikuje od mnogih područja Sredozemlja gdje je dugotrajno intenzivno korištenje prostora dovelo do degradacije i gubitka prirodnih staništa.
Zbog svega navedenog drmun nije samo prirodni prostor – on je kulturni krajolik i važan dio identiteta Dubašnice.
Glavni cilj radionice bio je potaknuti kod djece interes za istraživanje i boravak u prirodi, educirati ih o lokalnom prirodnom bogatstvu i tradicijskim praksama te naglasiti njihovu važnost za očuvanje prirode i okoliša. U pripremi i provedbi radionica, uz Dubašnica d.o.o., odnosno ICMB DUBoak, sudjelovali su i FARO 11 te Udruga Termen, na čemu im iskreno zahvaljujemo.
Sudeći prema iskazanom interesu i angažmanu učenika, budućnost drmuna doista je u dobrim rukama.
FOTOGALERIJA
