Glavna skupština Ujedinjenih naroda odabrala je 2. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, čime se želi skrenuti pozornosti svjetske javnosti na sve veći problem ovoga složenog neurorazvojnog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života.
Prema petom izdanju priručnika Diagnostic and Statistical Manual (DSM-V, Američka psihijatrijska udruga, 2014) jedinstveni termin poremećaja iz spektra autizma (PSA) obuhvaća širok raspon poremećaja koji se javljaju u ranom djetinjstvu. Definiraju ga dvije glavne kategorije kriterija:
1. Stalni nedostatci u socijalnoj komunikaciji i interakcijama poput:
- neuspjeha u održavanju konverzacije
- nedostatno iniciranje socijalnih interakcija
- osiromašena socijalna imitacija
- netipična upotreba kontakta očima i posture tijela,
- nerazumijevanje gesti
- atipičnosti u visini, brzini, intonaciji, prozodiji govora
- teškoće u dijeljenju imaginacijske igre
- nedostatak interesa za druge
2. Prisutnost ograničenih, ponavljajućih oblika ponašanja:
- stereotipni motorički pokreti, upotreba predmeta ili govora (npr. ”skakutanje”, pljeskanje, repetitivna upotreba predmeta)
- inzistiranje na strogom slijeđenju rutina,
- ponavljanje istih pitanja o određenoj temi,
- pretjerane reakcije na uobičajene promjene
- suženi opseg interesa (usmjerenost na nekoliko istih objekata, tema ili aktivnosti)
- pretjerana ili preslaba reaktivnost na podražaje iz okoline
Unatoč nizu istraživanja, uzroci nisu posve razjašnjeni. Svjetska je znanost, zahvaljujući pronalascima s područja genetike, neurologije i drugih znanosti mnogo toga spoznala o čimbenicima povezanim s autizmom, ali još nije u potpunosti razjasnila zbog čega nastaje navedeni spektar poremećaja.
Istraživanja pokazuju da rana dijagnostika, kao i rana intervencija mogu poboljšati rezultate rehabilitacije i prilagodbe djece s autizmom.
pripremila: Sandra Kuharić, školska psihologinja
članak preuzet sa: logoped.hr
