Putopis: Bled, zvono želja i bajkovito jezero u zagrljaju čudesnih planina

U našoj rubrici Putopisi donosimo putopis Petrice Mrakovčić,  slikovitu i prekrasno napisanu priču o Bledskom jezeru, o bajci u kojoj čudesno jezero otkriva svoje legende, stari Bledski i Predjamski dvorci šapuću o svojim drevnim tajnama, a kroz cijeli tajanstveni svijet vodi nas čaroban zvuk zvona želja.

Okruženi smo svijetom u kojem vladaju osjećaji, slike, boje, zvukovi, pokreti, mirisi, okusi… Te poticaje čovjek želi prikazati porukama, slikama, riječima, glazbom… najčešće ih izriče simbolima.

U potpunosti želimo shvatiti namjeru neke poruke, samo ponekad nam to i uspije. Jedan od simbola koje susrećemo na putovanjima su zvona. Prate nas od prvog do posljednjeg dana života. Zvone za slavlja, raduju se s nama u povijesnim trenucima. Ivan Bosilj, hrvatski stručnjak za zvona, o tome kaže: „Zvono uzdiže našu misao iz svakodnevnog stresa prema nebeskom životu.“ Što god mislili o njima, zvono želja oglasilo se na putovanju Slovenijom pa poslušajmo njegovu priču.

Prema legendi, za mirnih i tihih noći iz dubina Bledskog jezera može se čuti zvuk zvona. Naime, u 16. stoljeću u Bledskom je dvorcu živjela udovica. Neutješna zbog gubitka muža, skupila je sve svoje zlato i srebro i dala ga za izradbu zvona. Oluja je zahvatila brod koji ga je prenosio za crkvu Marijina Uznesenja na Bledskom otoku pa potonuo. Shrvana bolom, udovica je ubrzo umrla. Papa je poslao novo zvono za crkvu koje se i danas koristi. Kažu da će se svakome tko pozvoni ostvariti želja. To je prvo zvono koje je obilježilo početak putovanja u Bled.

Iskrcali smo se u podnožju jedne stijene. Uski, vijugavi put vodio je do vrha strmine. Teško je bilo za povjerovati da tamo gore ima mjesta za sve putnike namjernike. Nagrada za prijeđeni put uslijedila je nakon što smo osvojili vrh. Odredište je oduzelo dah svojom veličanstvenošću. Utvrda na strmoj stijeni – 130 metara iznad jezera pruža prekrasan pogled na Bled i okolicu. Načičkane planine krpicama snijega kao da se stapaju u omaglici s nebom. Dolje, usred jezera, obojanog jesenskim tonovima, lebdi otočić s crkvicom i zvonikom. Uspijete li odvojiti pogled od kojeg vam oči odmaraju, naići ćete u Bledskom dvorcu odgovore na mnogobrojna pitanja. U unutrašnjosti krije se interaktivna izložba o povijesti mjesta i okolice te o životu tamošnjih stanovnika. Pronaći ćete kovačnicu, a u maloj radionici i rekonstruirani Gutenbergov tiskarski stroj koji prikazuje način tiskanja knjiga u 16. stoljeću.

Ima li istine u legendi o potopljenom zvonu, svatko se može osvjedočiti šećući navečer očaravajućom obalom Bledskog jezera. Osvijetljeni Dvorac gordo nadgleda jezero i otok na koji možete doći barkom. Jezero je nastalo pomicanjem ledenjaka i izgleda poput oaze uokvirene planinama.

Sljedećeg dana s vrhunaca spustili smo se u istraživanje podzemnih hodnika Postojnske jame, jedne od najvećih krških spomenika na svijetu, čija najveća dubina iznosi 115 metara. Erozija rijeke Pivke tijekom dva milijuna godina kroji u zemljinoj utrobi mnogobrojne galerije, dvorane i hodnike. Snaga i bogatstvo prirode ostavljaju nezaboravan dojam o jednom bajkovitom svijetu čiji smo svjedoci za trenutak bili i mi. Putovanje „u središte zemlje“ započinje vlakićem koji nas kroz tunele uvodi u dvorane ukrašene stalagmitima i stalaktitima raznih oblika i veličina. Kada se stalagmit i stalaktit spoje, nastaje stup, stalagnat. Sama imena dvorana – Špageti dvorana, Kongresna dvorana, Bijela dvorana – ostavljaju mašti na volju za dočaravanje nesvakidašnjih prizora.  Drugi dio puta nastavlja se šetnjom. Vlaga, kapljice vode bude nas iz sna dajući nam do znanja da nismo na nekom neotkrivenom planetu, već „samo“ ispod površine zemlje. Bajka je završila u polumraku, u svijetu čovječjih ribica za kojih kažu da su zmajeva mladunčad koju visoki vodostaji izbacuju na površinu zemlje.

Vrativši se na svjetlost dana, na redu je bio Predjamski dvorac, špiljski grad, tajnovit i neosvojiv, izgrađen u okomitoj stijeni visokoj 123 metra gdje kraljuje više od 800 godina. On daje jedinstveni uvid u gradnju i snalažljivost srednjovjekovnih ljudi koji su tražili utočište odmah kod ulaza u jamu. Riječi vodiča oživljuju prostorije dvorca – kuhinju, jezovitu sobu za mučenje, kapelicu, prostorije i hodnike uzidane u stijenu do strmih stepenica za one najhrabrije – koje vode do najudaljenijih zakutaka. U tom labirintu naići ćete i na potkrovlje koje otkriva drugo zvono želja na ovome putovanju kako „visi između neba i zemlje i tako na mističan način veže nebo i zemlju“. Zazvonite li, zvuk će se razliti okolicom pozivajući na mir. Neka vam želja bude pronaći neotkriveni, tajanstveni svijet u simbolima i pojavama koji nas okružuju… Avanturistički razgled dvorca, poznat i kao dvorac duhova, završio je tik pred sumrak kada smo hodnike i prostorije prepustili duhu njegova gospodara – viteza i razbojnika Erazma Predjamskog.

Petrica Mrakovčić

FOTOGALERIJA:

 

Print Friendly, PDF & Email
Podijeli članak!
Share on Facebook
Facebook
0Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin
Ovaj unos je objavljen u Izleti, Putopisi, Zanimljivosti i označen s , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.