Putopis: Advent u Beču

Našu novu rubriku Putopisi započinjemo vrlo lijepim i zanimljivim putopisom Petrice Mrakovčić koja nam donosi slikovitu priču o svom putovanju u Beč, šetnju kroz brojne zanimljivosti ovog prekrasnog grada, donoseći nam dašak božićne čarolije koja u vrijeme adventa pretvara Beč u  zimsku bajku.


.

Putovanje krajolicima ledenog carstva

Put je započeo rano ujutro. Mrak je još zasjenjivao pogled na krajolik. Kratka stajanja uvjerila bi nas kako je puno sigurnije držati se topline prostorije, jer hladnoća je bez milosti šibala do kostiju. Na tim stajalištima ruže načičkane injem dale su naslutiti da i danas ukrašavaju tajne vrtove nekog davno izgubljenog ledenog carstva. Kako smo se približavali Austriji, sunce je otkrivalo ljepote krajolika ukrašenog mrazom i injem. Svjetlucanje i odbljeskivanje bjeline dočaravalo je ugođaj Božićnoga jutra.

Napokon, Beč, Vienna!

Grad valcera, umjetnosti, kulture… Prvo što nas je dočekalo na ulazu Beča bio je Prater, u kojem je Veliki kotač s kojeg možete vidjeti cijeli Beč. Grad koji je dobio ime po istoimenoj rijeci ili vojnoj utvrdi koju su osnovali Rimljani u prvom stoljeću poslije Krista. Ne zna se. Današnji izgled grada obilježio je prije svega barok, naročito za vrijeme vladavine carice Marije Terezije i cara Franje Josipa, koji je dao sagraditi luksuzni bečki Ring ili Ringstrasse. Oko Ringa može se vidjeti najveći dio bečkih znamenitosti.

Božićni sajam Christkindlmarkt

Na trgu ispred Gradske vijećnice (Rathaus) nalazi se najpoznatiji Božićni sajam Christkindlmarkt. Blještavost boja, užurbanost, ljepota tog sajma svake godine privuče milijune posjetitelja. Ako vas ne privuče sjaj sajma, zasigurno će vas privući zavodljivi mirisi koji se šire okolicom. Mirisi Božića – jelki, kolača, cimeta, naranči, klinčića…. Kada jednom stupite na to čarobno mjesto, zasigurno ćete se vratiti u dane djetinjstva. Vremenski stroj ćete pronaći u staklenoj kuglici koja će vas prisjetiti kićenja bora kod bake, u kolaču što ste ga ispekli zajedno s mamom… Kada još zasvira neka domaća pjesma, Božićni ugođaj je potpun.

Bečki Božićni sajam korijene vuče još iz 13. st. kada je car Albrecht I. gradskim trgovcima dozvolio održavanje sajma za građane u vrijeme prosinca. U 16. st. nastao je sajam sličan današnjem – Thomasmarkt. Održavao se oko Božića i Nove godine, a na njemu se moglo kupiti tekstilne proizvode i različite namirnice. Današnji način proslave Božića udomaćio se u prvoj polovici 19. st. Kroz višestoljetnu povijest Christkindlmarkt postao je uistinu međunarodni sajam. Bečani vole reći da je to i najbolji adventski sajam za djecu koji mogu uživati u Božićnoj radionici gdje imaju prilike izrađivati darove i ukusne kolačiće. Zanimljivo je da djeca uz pomoć odraslih svake godine načine više od 50 tisuća malih umjetničkih djela koja završe kod voljenih osoba.

Raskošna ljepota bečke arhitekture

Nadalje, jedna od najupečatljivijih građevina uz Ring je i Parlament, čija arhitektura neodoljivo podsjeća na grčke hramove. Ispred Parlamenta stoji kip Atene, što predstavlja mudrost, i kipovi konja, što simboliziraju snagu, a trebali bi predstavljati temelje svakog parlamenta.

Carsku palaču Hofburg krase raskošna krila i dvorišta u kojima se skrivaju brojne povijesne zanimljivosti. Najinteresantnije su one povezane uz caricu Sisi, ženu cara Franje Josipa. Tko još ne zna za romantičnu njihovu ljubav, kada je car umjesto njezine sestre, odabrao za ženu upravo Sisi? Možda ćete čuti da njihov brak i nije bio ono što mi smatramo idealnim, da je Sisi često putovala, a da i nije bila ljepoticom kao što je prikazuju, ali važno je znati i da je rečeno kako se samo srcem dobro vidi i da je ono važno očima nevidljivo.

Prirodoslovni muzej

U Beču možete naići na mnogobrojne muzeje i umjetničke zbirke međunarodnog formata. Mi smo ovoga puta zalutali u Prirodoslovnom muzeju koji je jedan od najboljih muzeja te vrste u svijetu. Car Franjo I. Stjepan, muž Marije Terezije osnovao je kolekciju 1750. g. Danas obuhvaća nevjerojatnih 30 milijuna izložaka. Ovdje se može pronaći najstarija zbirka meteorita, draguljna soba, kosturi dinosaura te mnogobrojne životinje, od kojih su neke rijetke ili izumrle vrste. Podignete li pogled prema svodu muzeja, ljepota freski će vas ostaviti bez daha. Freske prikazuju život i povijest Beča.

Umjetnost krasi grad na svakom koraku.

Od zgrade secesije sa zlatnom kupolom do zgrade šarenih boja i neravnih linija – Hundertwasserhausa. Misao vodilja umjetnika i ahitekta Hundertwassera je bila da u prirodi nema ravnih linija, tako da ni kuća ne bi trebala biti simetrična. Stanovi različitih boja, neravne linije koje kao da lebde u zraku, drveća koja rastu iz prozora i sa krova,… potvrđuju ideju o povratku prirodi.

Zasigurno ćete se u šetnji gradom susresti i s mnogobrojnim spomenicima velikana poput Mozarta, Beethovena, Schuberta, Straussa, Hydna…. Svatko će vam znati ispričati o njima neku ljubavnu priču, sretnu ili manje sretnu, ali zamijetit ćete da je uvijek ljubav bila ta koja je poznate umjetnike nadahnjivala na stvaranje vječnih glazbenih djela.

Glavni gradski simbol smjestio se u središtu grada. To je veličanstvena katedrala sv. Stjepana, čija povijest seže sve do 12. st. Upravo je katedrala motiv mnogobrojnih snježnih kugli. Na pokrajnjem trgu nalaze se kočije koje vam pružaju ugođaj nekih davno minulih vremena, osobito ako se želite upustiti u vožnju gradom. Od 2013. godine obnovljen je i Božićni sajam koji se održavao ispred katedrale još početkom 17. st.

Kao pravi carski grad, Beč ima i mnogobrojne dvorce, od kojih smo nakratko posjetili Schoenbrunn. U njegovu čarobnu okružju razgledali smo još jedan Božićni sajam na kojem se nude tradicionalni proizvodi i specijaliteti. Doznali smo da u prijevodu Schoenbrunn znači lijepi izvor. Zgradu je sagradio rimski car Maksimilijan II. u svrhu lovačkog ljetnikovca, a osobni pečat dali su mu habsburški vladari. Nakon njihove propasti 1918., postao je muzej, a 1996. uvršten je na UNESCOv popis svjetske baštine u Europi.

Najpoznatija torta na svijetu

Za kraj ovog putovanja ostavljam za sve čokoljupce priču o nastanku poznate Sacher torte koja je jedna od najslađih simbola grada. Početkom 19. st., gospodin Metternich, austrijski ministar vanjskih poslova, zatražio je da se pripravi poseban desert za jedno važno primanje kako bi impresionirao goste. Međutim, razbolio mu se glavni kuhar i na njegovo je mjesto došao mladi šegrt, Franz Sacher. On je od sastojaka koje je pronašao u kuhinji – malo jaja, maslaca, čokolade, marmelade od marelica i preljeva od čokolade – učinio slasticu, tortu, koja je postala glavnim specijalitetom cijele Monarhije. Zašto? Odgonetnite sami u jednoj od glavnih slastičarnica Beča.

Petrica Mrakovčić

FOTOGALERIJA:

Print Friendly, PDF & Email
Podijeli članak!
Share on Facebook
Facebook
0Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin
Ovaj unos je objavljen u Putopisi, Zanimljivosti i označen s , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.