{"id":6795,"date":"2016-01-02T22:50:25","date_gmt":"2016-01-02T22:50:25","guid":{"rendered":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/malinska\/?p=6795"},"modified":"2020-11-27T13:41:11","modified_gmt":"2020-11-27T12:41:11","slug":"putopis-advent-u-becu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/osnovnaskolamalinskadubasnica.hr\/?p=6795","title":{"rendered":"Putopis: Advent u Be\u010du"},"content":{"rendered":"

<\/a>Na\u0161u novu rubriku Putopisi zapo\u010dinjemo vrlo lijepim i zanimljivim putopisom Petrice Mrakov\u010di\u0107<\/em> koja nam donosi slikovitu pri\u010du o svom putovanju u Be\u010d, \u0161etnju kroz brojne zanimljivosti ovog prekrasnog grada, donose\u0107i nam da\u0161ak bo\u017ei\u0107ne \u010darolije koja u vrijeme adventa pretvara Be\u010d u\u00a0 zimsku bajku.
\n<\/span><\/p>\n


\n.<\/span><\/em><\/p>\n

Putovanje krajolicima ledenog carstva<\/span><\/strong><\/h3>\n

Put je zapo\u010deo rano ujutro. Mrak je jo\u0161 zasjenjivao pogled na krajolik. Kratka stajanja uvjerila bi nas kako je puno sigurnije dr\u017eati se topline prostorije, jer hladno\u0107a je bez milosti \u0161ibala do kostiju. Na tim stajali\u0161tima ru\u017ee na\u010di\u010dkane injem dale su naslutiti da i danas ukra\u0161avaju tajne vrtove nekog davno izgubljenog ledenog carstva. Kako smo se pribli\u017eavali Austriji, sunce je otkrivalo ljepote krajolika ukra\u0161enog mrazom i injem. Svjetlucanje i odbljeskivanje bjeline do\u010daravalo je ugo\u0111aj Bo\u017ei\u0107noga jutra.<\/span><\/p>\n

Napokon, Be\u010d, Vienna!<\/span><\/strong><\/h3>\n

<\/a>Grad valcera, umjetnosti, kulture\u2026 Prvo \u0161to nas je do\u010dekalo na ulazu Be\u010da bio je Prater, u kojem je Veliki kota\u010d s kojeg mo\u017eete vidjeti cijeli Be\u010d. Grad koji je dobio ime po istoimenoj rijeci ili vojnoj utvrdi koju su osnovali Rimljani u prvom stolje\u0107u poslije Krista. Ne zna se. Dana\u0161nji izgled grada obilje\u017eio je prije svega barok, naro\u010dito za vrijeme vladavine carice Marije Terezije i cara Franje Josipa, koji je dao sagraditi luksuzni be\u010dki Ring ili Ringstrasse. Oko Ringa mo\u017ee se vidjeti najve\u0107i dio be\u010dkih znamenitosti.<\/span><\/p>\n

Bo\u017ei\u0107ni sajam Christkindlmarkt<\/span><\/strong><\/h3>\n

<\/a>Na trgu ispred Gradske vije\u0107nice (Rathaus) nalazi se najpoznatiji Bo\u017ei\u0107ni sajam Christkindlmarkt. Blje\u0161tavost boja, u\u017eurbanost, ljepota tog sajma svake godine privu\u010de milijune posjetitelja. Ako vas ne privu\u010de sjaj sajma, zasigurno \u0107e vas privu\u0107i zavodljivi mirisi koji se \u0161ire okolicom. Mirisi Bo\u017ei\u0107a – jelki, kola\u010da, cimeta, naran\u010di, klin\u010di\u0107a\u2026. Kada jednom stupite na to \u010darobno mjesto, zasigurno \u0107ete se vratiti u dane djetinjstva. Vremenski stroj \u0107ete prona\u0107i u staklenoj kuglici koja \u0107e vas prisjetiti ki\u0107enja bora kod bake, u kola\u010du \u0161to ste ga ispekli zajedno s mamom\u2026 Kada jo\u0161 zasvira neka doma\u0107a pjesma, Bo\u017ei\u0107ni ugo\u0111aj je potpun.<\/span><\/p>\n

<\/a>Be\u010dki Bo\u017ei\u0107ni sajam korijene vu\u010de jo\u0161 iz 13. st. kada je car Albrecht I. gradskim trgovcima dozvolio odr\u017eavanje sajma za gra\u0111ane u vrijeme prosinca. U 16. st. nastao je sajam sli\u010dan dana\u0161njem \u2013 Thomasmarkt. Odr\u017eavao se oko Bo\u017ei\u0107a i Nove godine, a na njemu se moglo kupiti tekstilne proizvode i razli\u010dite namirnice. Dana\u0161nji na\u010din proslave Bo\u017ei\u0107a udoma\u0107io se u prvoj polovici 19. st. Kroz vi\u0161estoljetnu povijest Christkindlmarkt postao je uistinu me\u0111unarodni sajam. Be\u010dani vole re\u0107i da je to i najbolji adventski sajam za djecu koji mogu u\u017eivati u Bo\u017ei\u0107noj radionici gdje imaju prilike izra\u0111ivati darove i ukusne kola\u010di\u0107e. Zanimljivo je da djeca uz pomo\u0107 odraslih svake godine na\u010dine vi\u0161e od 50 tisu\u0107a malih umjetni\u010dkih djela <\/em>koja zavr\u0161e kod voljenih osoba.<\/span><\/p>\n

Rasko\u0161na ljepota be\u010dke arhitekture<\/span><\/strong><\/h3>\n

<\/a>Nadalje, jedna od najupe\u010datljivijih gra\u0111evina uz Ring je i Parlament, \u010dija arhitektura neodoljivo podsje\u0107a na gr\u010dke hramove. Ispred Parlamenta stoji kip Atene, \u0161to predstavlja mudrost, i kipovi konja, \u0161to simboliziraju snagu, a trebali bi predstavljati temelje svakog parlamenta.<\/span><\/p>\n

Carsku pala\u010du Hofburg krase rasko\u0161na krila i dvori\u0161ta u kojima se skrivaju brojne povijesne zanimljivosti. Najinteresantnije su one povezane uz caricu Sisi, \u017eenu cara Franje Josipa. Tko jo\u0161 ne zna za romanti\u010dnu njihovu ljubav, kada je car umjesto njezine sestre, odabrao za \u017eenu upravo Sisi? Mo\u017eda \u0107ete \u010duti da njihov brak i nije bio ono \u0161to mi smatramo idealnim, da je Sisi \u010desto putovala, a da i nije bila ljepoticom kao \u0161to je prikazuju, ali va\u017eno je znati i da je re\u010deno kako se samo srcem dobro vidi i da je ono va\u017eno o\u010dima nevidljivo.<\/span><\/p>\n

Prirodoslovni muzej<\/span><\/strong><\/h3>\n

<\/a>U Be\u010du mo\u017eete nai\u0107i na mnogobrojne muzeje i umjetni\u010dke zbirke me\u0111unarodnog formata. Mi smo ovoga puta zalutali u Prirodoslovnom muzeju koji je jedan od najboljih muzeja te vrste u svijetu. Car Franjo I. Stjepan, mu\u017e Marije Terezije osnovao je kolekciju 1750. g. Danas obuhva\u0107a nevjerojatnih 30 milijuna izlo\u017eaka. Ovdje se mo\u017ee prona\u0107i najstarija zbirka meteorita, draguljna soba, kosturi dinosaura te mnogobrojne \u017eivotinje, od kojih su neke rijetke ili izumrle vrste. Podignete li pogled prema svodu muzeja, ljepota freski \u0107e vas ostaviti bez daha. Freske prikazuju \u017eivot i povijest Be\u010da.<\/span><\/p>\n

Umjetnost krasi grad na svakom koraku.<\/span> <\/span><\/strong><\/h3>\n

<\/a>Od zgrade secesije sa zlatnom kupolom do zgrade \u0161arenih boja i neravnih linija \u2013 Hundertwasserhausa. Misao vodilja umjetnika i ahitekta Hundertwassera je bila da u prirodi nema ravnih linija, tako da ni ku\u0107a ne bi trebala biti simetri\u010dna. Stanovi razli\u010ditih boja, neravne linije koje kao da lebde u zraku, drve\u0107a koja rastu iz prozora i sa krova,… potvr\u0111uju ideju o povratku prirodi.<\/span><\/p>\n

Zasigurno \u0107ete se u \u0161etnji gradom susresti i s mnogobrojnim spomenicima velikana poput Mozarta, Beethovena, Schuberta, Straussa, Hydna\u2026. Svatko \u0107e vam znati ispri\u010dati o njima neku ljubavnu pri\u010du, sretnu ili manje sretnu, ali zamijetit \u0107ete da je uvijek ljubav bila ta koja je poznate umjetnike nadahnjivala na stvaranje vje\u010dnih glazbenih djela.<\/span><\/p>\n

<\/a>Glavni gradski simbol smjestio se u sredi\u0161tu grada. To je veli\u010danstvena katedrala sv. Stjepana, \u010dija povijest se\u017ee sve do 12. st. Upravo je katedrala motiv mnogobrojnih snje\u017enih kugli. Na pokrajnjem trgu nalaze se ko\u010dije koje vam pru\u017eaju ugo\u0111aj nekih davno minulih vremena, osobito ako se \u017eelite upustiti u vo\u017enju gradom. Od 2013. godine obnovljen je i Bo\u017ei\u0107ni sajam koji se odr\u017eavao ispred katedrale jo\u0161 po\u010detkom 17. st.<\/span><\/p>\n

<\/a>Kao pravi carski grad, Be\u010d ima i mnogobrojne dvorce, od kojih smo nakratko posjetili Schoenbrunn. U njegovu \u010darobnu okru\u017eju razgledali smo jo\u0161 jedan Bo\u017ei\u0107ni sajam na kojem se nude tradicionalni proizvodi i specijaliteti. Doznali smo da u prijevodu Schoenbrunn zna\u010di lijepi izvor. Zgradu je sagradio rimski car Maksimilijan II. u svrhu lova\u010dkog ljetnikovca, a osobni pe\u010dat dali su mu habsbur\u0161ki vladari. Nakon njihove propasti 1918., postao je muzej, a 1996. uvr\u0161ten je na UNESCOv popis svjetske ba\u0161tine u Europi.<\/span><\/p>\n

Najpoznatija torta na svijetu<\/span><\/strong><\/h3>\n

<\/a>Za kraj ovog putovanja ostavljam za sve \u010dokoljupce pri\u010du o nastanku poznate Sacher torte koja je jedna od najsla\u0111ih simbola grada. Po\u010detkom 19. st., gospodin Metternich, austrijski ministar vanjskih poslova, zatra\u017eio je da se pripravi poseban desert za jedno va\u017eno primanje kako bi impresionirao goste. Me\u0111utim, razbolio mu se glavni kuhar i na njegovo je mjesto do\u0161ao mladi \u0161egrt, Franz Sacher. On je od sastojaka koje je prona\u0161ao u kuhinji \u2013 malo jaja, maslaca, \u010dokolade, marmelade od marelica i preljeva od \u010dokolade \u2013 u\u010dinio slasticu, tortu, koja je postala glavnim specijalitetom cijele Monarhije. Za\u0161to? Odgonetnite sami u jednoj od glavnih slasti\u010darnica Be\u010da.<\/span><\/p>\n

Petrica Mrakov\u010di\u0107<\/em><\/span><\/p>\n

FOTOGALERIJA:<\/span><\/strong><\/h3>\n