{"id":31640,"date":"2025-02-22T00:15:20","date_gmt":"2025-02-21T23:15:20","guid":{"rendered":"https:\/\/osnovnaskolamalinskadubasnica.hr\/?p=31640"},"modified":"2025-02-22T09:21:45","modified_gmt":"2025-02-22T08:21:45","slug":"dan-hrvatske-glagoljice-i-glagoljastva-2","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/osnovnaskolamalinskadubasnica.hr\/?p=31640","title":{"rendered":"Dan hrvatske glagoljice i glagolja\u0161tva"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Zbog va\u017enosti glagoljice u hrvatskoj kulturi i povijesti godine 2014. umije\u0107e \u010ditanja, pisanja i tiskanja glagoljice progla\u0161eno je nematerijalnim kulturnim dobrom, a godine 2019. Hrvatski sabor dan 22. velja\u010de proglasio je\u00a0Danom hrvatske glagoljice i glagolja\u0161tva.<\/span><\/p>\n

<\/em>Progla\u0161enje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. velja\u010de odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga \u2013 \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora”<\/strong><\/em>.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a>Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisu\u0107e stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata, ispisanih glagoljicom, svjedo\u010de o dugovje\u010dnosti i kontinuiranom razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila nego ga i od 13. stolje\u0107a oblikovala u novi, vlastiti sustav poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica.<\/span><\/p>\n

Hrvatska glagoljica kroz stolje\u0107a je postala jedan od sto\u00ad\u017eernih simbola na\u0161ega kulturnog identiteta. Put je do takva statusa uglate glagoljice vodio preko vrijed\u00adnih ruku klesara, umornih o\u010diju pisara, zauzetosti popova glagolja\u0161a, vje\u0161tine na\u0161ih najstarijih majstora tiska, predanosti znanstvenika, kreativnosti i vizije pojedinaca u kulturnim industrijama.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a>U dru\u0161tvenoj je povijesti glagolja\u0161tvo imalo prosvjetiteljsku ulogu te ulogu njegovanja i o\u010duvanja hrvatskoga identiteta. Glagolja\u0161i su prevodili, prepisivali i prenosili latinske tekstove srednjovjekovne Europe na jeziku koji je narod razumio. Bili su i nositelji i branitelji hrvatskoga identiteta u stolje\u0107ima romanskih, osmanlijskih, germanskih i ugarskih ugro\u017eavanja hrvatskih prostora.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a>U kulturnoj povijesti valja istaknuti \u010dinjenicu da je hrvatska pisana kultura nezamisliva bez glagoljskih spomenika na kamenu, pergameni i papiru. Pritom je znakovito da su glagolja\u0161i uveli Hrvate u Gutenbergovu galaksiju – galaksiju tiska.<\/span><\/p>\n

Hrvati su po\u010deli pisati glagoljicom u drugoj polovici 9. stolje\u0107a. Iako krajem 19. stolje\u0107a gubi svoj aktivni status, glagoljica nastavlja \u017eivjeti svoj \u017eivot nakon \u017eivota i danas. Godine 1902. u Krku, biskup Antun Mahni\u0107<\/em> osnovao je Staroslavensku akademiju<\/strong>. Sjedi\u0161te \u0107e joj kasnije biti preneseno u Zagreb, gdje je pripojena Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu kao njegov Staroslavenski odsjek, koji \u0107e se pred Drugi svjetski rat ugasiti. Nakon rata Svetozar Ritig 1948. g. obnavlja rad Staroslavenske akademije u Zagrebu, a odlukom dr\u017eavnih vlasti 1952. prerasta u Staroslavenski institut, koji je do danas sredi\u0161nja ustanova za istra\u017eivanje hrvatskoga glagolja\u0161tva.<\/span><\/p>\n

Danas je glagoljica simbol hrvatskoga nacionalnog identiteta, ima va\u017eno mjesto\u00a0 u kulturi, umjetnosti i dizajnu te slu\u017ei kao nadahnu\u0107e mnogim umjetnicima. Ona je i predmet znanstvenoga istra\u017eivanja, a svoje mjesto ima i u obrazovnome sustavu.<\/span><\/p>\n

Sve male i velike \u010ditatelje koji ovaj poseban dan posve\u0107en hrvatskoj glagoljici, dragulju hrvatske povijesti i kulture, \u017eele obilje\u017eiti\u00a0 na pou\u010dan i zabavan na\u010din pozivamo da na stranicama Staroslavenskog instituta odigraju <\/span>Obrazovne igre o glagoljici<\/a> – prona\u0107i \u0107ete \u010dak trinaest zanimljivih igara koje \u0107e vas odvesti u tajanstveni svijet glagoljice.<\/span><\/p>\n